Sanitarna deponija Možura, na kojoj se odlaže otpad iz Bara i drugih primorskih opština, još 2025. godine dostigla je više od 90 odsto projektovanog kapaciteta i pretpostavlja se da će njene mogućnosti biti iscrpljenje tokom 2027. uz dosadašnju dinamiku odlaganja, pa je pred lokalnom upravom i njenim preduzećima zadatak da obezbijede prostor za naredni period, ali i razviju efikasniji sistem selekcije i reciklaže, a za to su namijenili preko 23 miliona eura.
To proizilazi iz Nacrta plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom u opštini Bar za period od 2026. do 2029. godine, koji je pripremio opštinski Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj.
Prema tom dokumentu, preduzeće”Možura” je tokom 2023. godine iz sopstvenih sredstava otkupilo 44.430 kvadratnih metara zemljišta koje se naslanja na postojeću deponiju pa je taj prostor namijenjen proširenju kapaciteta i razvoju novih djelatnosti u oblasti obrade otpada.
Planirana je izgradnja novih sanitarnih kada, čime bi se obezbijedili dodatni kapaciteti za narednih osam do deset godina, uz razvoj sistema reciklaže i izgradnju centra za selekciju i kompostiranje. Prema Nacrtu plana, projekat proširenja Možure označen je kao spreman za realizaciju u 2027. godini, dok je njegova izgradnja u akcionom planu predviđena za 2028. godinu.
Kako su “Vijesti” pisale u junu ove godine, Vlada je budžetom za 2026. i odlukom o zaduženju opredijelila 15 miliona eura za proširenje deponije, dok je iz uprave tog preduzeća najavljeno da bi međunarodni tender za izvođenje radova mogao biti raspisan do kraja godine. Prema tadašnjim procjenama, na deponiji je bilo prostora za odlaganje još približno 130.000 tona otpada.
Iz uprave “Možure” tada su kazali i da nijesu povobitno dobili pozitivan odgovor na inicijativu da im Vlada ustupi dodatnih 40.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, čime bi, prema njihovoj procjeni, kapaciteti za odlaganje otpada bili obezbijeđeni za narednih 20 godina. Novim planskim dokumentom predviđeno je proširenje koje bi omogućilo odlaganje otpada tokom narednih osam do deset godina.
Jedan od ključnih ciljeva dokumenta jeste povećanje udjela otpada koji se ponovo koristi ili reciklira pa je planom predviđeno da se do kraja 2027. godine za ponovnu upotrebu i reciklažu pripremi deset odsto određenih reciklabilnih materijala, do kraja 2028. godine 20 odsto, a do kraja 2029. godine 30 odsto.
Prema projekcijama iz dokumenta, u Baru bi 2027. godine trebalo da bude sakupljeno oko 28.300 tona komunalnog otpada, dok bi ta količina do 2029. godine mogla porasti na 29.000 tona. U okviru planiranih ciljeva, za ponovnu upotrebu i reciklažu 2029. godine predviđeno je približno 3.175 tona reciklabilnih materijala.
Poseban izazov predstavlja građevinski otpad jer se pocjenjuje da će na teritoriji opštine 2029. godine nastati oko 14.280 tona ove vrste otpada, dok je cilj da se polovina pripremi za ponovnu upotrebu i reciklažu.
Plan predviđa i značajno smanjenje količina biorazgradivog otpada koji se odlaže na deponiju a prema planiranim ciljevima, do 2029. godine količina takvog otpada koja završava na deponiji trebalo bi da bude ograničena na 5.329 tona godišnje, odnosno na polovinu procijenjene količine proizvedene 2010. godine.
Ostvarivanje tog cilja podrazumijeva unapređenje odvojenog sakupljanja otpada, kompostiranje i razvoj odgovarajuće infrastrukture pa se, kako piše, posebno razmatraju organizovanje odvojenog prikupljanja otpada iz domaćinstava, postupanje sa kabastim i građevinskim otpadom, kao i funkcionisanje reciklažnih dvorišta.
U Nacrtu se navodi da se sistem sakupljanja otpada “od vrata do vrata” postepeno širi u prigradskim naseljima, tamo gdje putna infrastruktura omogućava prolazak komunalnih vozila te da je ovim načinom prikupljanja otpada trenutno obuhvaćeno oko 3.300 korisnika.
Autori dokumenta ocjenjuju da je takav sistem doprinio poboljšanju komunalne higijene u prigradskim naseljima i da predstavlja dobru osnovu za buduće razdvajanje otpada na mjestu nastanka.
Među ciljevima plana nalazi se i završetak sanacije i rekultivacije zatvorenog odlagališta “Ćafe” pa se navodi da na teritoriji opštine trenutno nema registrovanih divljih deponija koje predstavljaju trajno problematične lokacije. Ipak, predviđeno je redovno čišćenje prostorâ na kojima se pojavljuje nepropisno odložen otpad, kao i njihovo uređenje.
Akcioni plan predviđa završetak do 2029, ali se u dokumentu upozorava na sudski spor i neizvjesnost finansiranja
Predviđene mjere obuhvataju i podizanje svijesti građana o pravilnom odlaganju otpada.
Realizacija planiranih mjera trebalo bi da pokaže u kojoj mjeri Bar može preći sa sistema koji se pretežno oslanja na odlaganje otpada na model u kojem veći značaj imaju njegovo razdvajanje, ponovna upotreba i reciklaža.
Za građane će, osim izgradnje novih postrojenja, posebno biti važno koliko će se planirane promjene odraziti na dostupnost kontejnera, organizaciju odvoza i čistoću naselja.
Finansijski dio Nacrta pokazuje i razmjere planiranih ulaganja pa je za izgradnju novih sanitarnih kada na Možuri procijenjena vrijednost od 13,5 miliona eura, za centar za selekciju i kompostiranje sedam miliona, a za postrojenje za tretman ocjednih voda tri miliona eura. Ukupna procijenjena vrijednost ova tri projekta iznosi 23,5 miliona eura dok je akcionim planom izgradnja novih sanitarnih kada predviđena za 2028. godinu, a postrojenja za sortiranje i kompostiranje planirana za 2029. godinu.
Dokument je stavljen na javnu raspravu od 19. oktobra do 3. novembra, a centralna rasprava za građane biće održana 27. oktobra u 11 časova u sali Skupštine opštine Bar, dok je stručna javna rasprava zakazana istog dana u 13 i 30 časova. Zainteresovani građani, nevladine organizacije i drugi subjekti primjedbe, predloge i sugestije mogu dostaviti Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj najkasnije do 3. novembra.
Pogledajte još:
